Bosiljak

Bosiljak (lat. Ocimum basilicum) je jednogodišnja zeljasta biljka podrijetlom iz Indije, a na području Europe se uzgaja već stoljećima. Nekad se kao vrlo cijenjen začin uzgajao u vladarskim vrtovima antičke Grčke i srednjovjekovnog Bizantskog carstva, a danas su najveći europski proizvođači ove začinske biljke Francuska i Italija.

Svježi bosiljak možete uvijek imati pri ruci ako ga posadite u teglu i držite na kuhinjskom prozoru ili balkonu. Tri najčešće sorte koje se mogu pronaći na našem tržištu su grčki ili sitnolisni bosiljak, krupnolisni bosiljak i tajlandski, odnosno ljubičasti bosiljak. Biljke sa zelenim listovima imaju slatkastu aromu, dok je za ove druge karakterističan opor okus i miris. Postoje i kultivari bosiljka koji imaju miris po cimetu, limunu i anisu.

Kupljeni bosiljak u tegli treba presaditi u duplo veću posudu. Na dno posude stavlja se drenažni sloj, a nakon presađivanja biljku treba obavezno zaliti. Kako biste potaknuli bosiljak da ojača i potjera bočne izdanke, otrgnite mu gornji dio stabljike, odnosno 1/3 listova.

Ova aromatična biljka obogatit će okus svakog jela, a s obzirom na to da je njen latinski naziv izvedenica grčke riječi basileos, što znači vladar/kralj, neki jela s bosiljkom nazivaju kraljevskim obrokom.

Nutritivna i energetska vrijednost bosiljka

Energetska vrijednost 100 g svježeg bosiljka iznosi 23 kcal, 4,34 g ugljikohidrata, 3,90 g dijetalnih vlakana, 2,54 g proteina i 0,61 g masti.

Listovi bosiljka sadrže 0,3-0,8% eteričnog ulja estragola, niacin, pantotensku kiselinu, riboflavin, priodiksin, tiamin te vitamine A, C i E. Od minerala su zastupljeni bakar, cink, kalij, kalcij, magnezij, mangan i željezo.

Priprema jela s bosiljkom

Bosiljak ima aromatičan i slatkast miris te pomalo oštar, ali ugodan okus. Osim za začinjavanje jela, koristi se i kao prirodni konzervans jer sadrži cineol, linalol i druge antiseptičke tvari koje uništavaju štetne bakterije u hrani i sprječavaju njihov rast.

Potrebno ga trgati prstima i dodavati jelima tek na kraju jer se kuhanjem uništava njegov okus i gube vrijedni sastojci.

Bosiljak je izvrstan začin za razne umake, tjesteninu i jela s povrćem. Dodajemo ga juhama i svježim salatama, a odlično se slaže i s jelima poput svinjskog pečenja, pečene guske ili ragua. Ako ga pomiješate sa sirom i češnjakom, dobit ćete ukusan namaz koji možete poslužiti za predjelo.

Ova začinska biljka jedan je od osnovnih sastojaka za pesto, ukusni zeleni preljev za tjesteninu koji može poslužiti i kao marinada. Koristi se i u izradi poznatog octa Aceto Basilico di Modena, a svoje je mjesto pronašao i u poznatoj mješavini suhih začina – Herbes de Provence.

Suhi bosiljak ima nešto intenzivniji i pomalo paprast okus pa se jelima dodaje u manjoj količini. Jednu jušnu žlicu svježih listova bosiljka može zamijeniti jedna čajna žlica sušenog bosiljka. Sušeni bosiljak možemo koristiti u pripremi namaza, salata, variva te raznih drugih jela od povrća.

Svježe listove bosiljka možete pomiješati s nekoliko kapi limunovog soka i svježe mljevenim paprom i time aromatizirati maslac koji možete poslužiti uz pečenu ribu i meso.

Berba i čuvanje bosiljka

Bosiljak uzgajan u teglama može se brati tijekom cijele godine. Listove je najbolje koristiti svježe, a ako ih pak želite čuvati u hladnjaku, poželjno ih je umotati u vlažan kuhinjski papir, staviti u plastičnu vrećicu i držati u hladnjaku najviše dva dana.

Mogu se i konzervirati u maslinovu ulju ili octu tako da listove bosiljka stavljate u staklenke, blago posolite i prelijete maslinovim uljem ili octom. Staklenke nskon toga čvrsto zatvorite i spremite u hladnjak.

Ako listove bosiljka želite zamrznuti, pomiješajte ih s malo vode i stavite u posudu za led. Kada se kockice zamrznu, mogu se držati u zamrzivaču u plastičnim vrećicama.

Svježi listovi bosiljka također se mogu sušiti. Osušiti ih možete tako da ih u tankom sloju posložite na posudu preko koje ste stavili kuhinjsku krpu ili papirnati ubrus. Listovi se suše na suhom i prozračnom mjestu, zaštićenom od sunca, a nakon sušenja potrebno ih je držati u dobro zatvorenim tamnim posudama.

Ljekovita svojstva bosiljka

Osim što poboljšava okus i obogaćuje miris mnogih jela, bosiljak svojim sastojcima povoljno utječe na zdravlje organizma. Odlična je zamjena za sol pa način prehrane u kojem umjesto soli koristimo začinsko bilje povoljno djeluje na snižavanje visokog krvnog tlaka.

Osim toga, bosiljak poboljšava probavu, sprječava nadutost te ublažava grčeve i bolove u probavnom traktu. Ima blago umirujuće djelovanje i pomaže kod nervoze, depresije, iscrpljenosti i nesanice, a pripravci od ove biljke koriste se u liječenju upale sluznice i uklanjanju lošeg zadaha.

Sok iz listova bosiljka možete iskoristiti za dezinfekciju manjih ogrebotina i rana, a ako postavite teglu s bosiljkom na prozor, možete se riješiti komaraca.

Foto: kkolosov/Pixabay