Kopar kao začin najviše koriste Skandinavci i Rusi koji ga dodaju ribljim jelima, ali često se uzgaja i u vrtovima na našem području. Riječ je o jednogodišnjoj biljci koja pripada porodici štitarki. Stabljika kopra može narasti do 1 m visine, a na njoj se nalaze meki listovi u obliku perja. Cvjetovi kopra su žute boje i biljka cvjeta od svibnja do kolovoza. Smeđi, jajoliki plodovi dugi su 3 do 5 mm.
Ova začinska biljka porijeklom je iz istočne Indije, a kao lijek i začin su je uzgajali Grci, Arapi i Rimljani. Danas se kopar najviše uzgaja u Mađarskoj.
Sadi se početkom ožujka na osunčano mjesto i humusom bogato tlo. Najsnažniju aromu ima prije cvjetanja, a osim u kulinarstvu, ima primjenu i u narodnoj medicini. Ljekoviti dijelovi kopra su cvjetovi i listovi koji se skupljaju prije sazrijevanja biljke, te plodovi koji se skupljaju kad je biljka zrela.
Nutritivna i energetska vrijednost kopra
Energetska vrijednost 100 g kopra iznosi 43 kcal. Sadrži 7,02 g ugljikohidrata, 3,6 g bjelančevina i 1,12 g masti.
Kopar u značajnijim količinama sadrži vitamin A, C, B6, niacin, riboflavin, folnu kiselinu, tiamin i pantotensku kiselinu. Od minerala, u kopru su zastupljeni bakar, cink, fosfor, magnezij, mangan i željezo.
Uz to, u 100 g kopra nalazi se i 2,1 g vlakana.
Priprema jela s koprom
Kopar ima jak i prodoran miris, a u prehrani se mogu upotrebljavati svježe ili sušene sjemenke i listovi ove začinske biljke. Okus sjemenki i listova kopra pomalo podsjeća na kim, ali je dosta blaži. Kao začin, najčešće se upotrebljavaju listići kopra, ali ako želite da jela imaju oštriju aromu, onda koristite sjemenke.
Kopar se izvrsno slaže s rakovima, školjkama, škampima i lososom, ali i sa slatkovodnom ribom poput pastrve, jegulje i šarana. Svježi kopar se jelima dodaje tek pred kraj pripremanja jer su njegova eterična ulja lako hlapljiva.
Sušeni kopar je kao začin nezaobilazan u pripremi domaćih mesnih juha, različitih salata, variva i umaka pa ga tako možete koristiti u varivima od graha, salatama od krastavaca, rajčice ili krumpira i različitim krem juhama.
Čest je sastojak umaka na bazi majoneze i octa ili jogurt dresinga za salatu, a ako pripremate pikantni topli umak, malo kopra će mu dati dozu svježine. Može poslužiti i kao prirodni konzervans pa je nezaobilazan u pripremi kiselih krastavaca za zimnicu.
Poznat je i umak od kopra koji se radi u kombinaciji sa senfom, a najbolje se slaže za kuhanim mesom poput govedine.
Berba i čuvanje kopra
Kopar se može saditi nekoliko puta godišnje, pa ga u trgovinama možemo pronaći kroz cijelu godinu. Berba se obavlja prije cvatnje jer su tada listići biljke najbogatiji aromom. Kopar možete sušiti i sami. Listovi ili cijela biljka drže se na prozračnom mjestu 4 – 6 dana, a začin se nakon sušenja može čuvati u zatvorenim posudama i do godinu dana, pod uvjetom da do njega ne dopire svjetlost.
Ljekovita svojstva kopra
Zahvaljujući dobrom vitaminskom i mineralnom sastavu te snažnim fitonutrijentima i flavonoidima, kopar ima jedinstvena ljekovita svojstva.
Povoljno djeluje na zdravlje probavnog sustava, a konzumacijom ove biljke osiguravamo organizmu i izvor esencijalnih ulja. Ova ulja potiču apetit i izlučivanje probavnih sokova te pomažu peristaltiku crijeva. Tvari koje se nalaze u kopru ublažavaju i smiruju razne probavne tegobe poput grčeva u želucu i crijevima.
Kopar možemo unositi u organizam i u obliku čaja. U kombinaciji s medom opušta organizam i pomaže osobama koje pate od nesanice i stresa. Osobito se preporučuje ženama koje imaju menstrualne probleme te dojiljama koje imaju problema s lučenjem mlijeka.
Pomaže i u pročišćavanju dišnih putova kod alergija, respiratornih poremećaja ili kašlja, a istraživanja su pokazala da povoljno djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sustava jer doprinosi smanjenju kolesterola i triglicerida u krvi.
Određene komponente kopra pomažu u održavanju zdravlja usne šupljine i uklanjanju lošeg zadaha, a antibakterijsko djelovanje pomaže kod problema s desnima i u borbi protiv karijesa.
Eterično ulje kopra se koristi u kozmetičkoj industriji, a može poslužiti i kao insekticid.
Foto: suetot/Pixabay
Bosiljak