Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je jednogodišnja biljka potječe sa područja južnoameričkih Anda, a ubrajamo ga u skupinu gomoljastog povrća. Krumpirima smatramo podzemne gomolje kojih može narasti do 25 na jednoj biljci. Krupire razlikujemo po boji, obliku i sezoni kada rastu. One sorte koje dozrijevaju kasnije mogu stajati mjesecima dok se rane sorte moraju brzo potrošiti.
Prema UN-ovim podacima za 2009. godinu, na svijeti se proizvelo oko 330 milijona tona krumpira. Veliki postotak ove količine odlazi na ljudsku prehranu pa se računa kako prosječan svjetski građanin godišnje pojede 33 kg krumpira. Najveći proizvođač krupira je Kina, dok oko trećine ukupne proizvodnje dolazi iz Kine i Indije.
Meso krupira okruglog je ili duguljastog oblika, dok mu boja varira od bjelkaste pa sve do ljubičaste. Poznata je sorta Truffes de chine, sitni krupiri slatkastog okusa i ljubičaste boje, okusa sličnog orahu koji potječu iz Francuske. Mešu najčešćim sortama koje nalazimo u kuhinji su Nicola, srednje rana sorta koja potječe iz Njemačke ili Bamberg kasna sorta duguljastog oblika, žutog mesa i odličnog okusa.
Krumpir je namirnica bogata vitaminima i mineralima (posebno vitaminima A i D), raznim fitokemikalijama, karotenidima i prirodnim fenolima. Sadrže malenu količinu masti, dok oko 79 % ploda zauzima voda. Unutar krupira nalaze se i neki otrovni spojevi poput glikoalkaloida. U nekim slučajevima može izazvati glavobolju, proljev ili grčeve, rijetko može dovesti do ozbiljnih stanja, a pojavljuje se rijetko.
Prilikom pripremanja krumpira trebamo razlikovati tri glavne skupine. Prvu skupinu čine sorte koje pri kuhanju ostaju tvrde. Takvi krupiri su pogodnji za salate, pečenje ili nabujke. One sorte koje pretežno ostaju tvrde su pogodne za umake ili kuhanje, dok su zadnje one sorte baršunaste teksture. Koriste se za pripremu raznih tijesta okruglica i pogačica. Zbog raznih sorti krumpir se koristi u širokom spekru jela, ali i alkoholnih pića.
U trgovinama krumpir možete kupiti svježeg, smrznutog ili prerađenog u različite oblike. Može stajati skladišten jako dugo, posebno na suhim i tamnim mjestima. Stoji li predugo počne klijati.
Autor: M.T.
Čili