Dinja

Vjeruje se kako je dinja (lat. Cucumis melo) došla iz tropskih i suptropskih dijelova zapadne Afrike, no postoje neke tvrdnje da dinja potječe iz Azije. Postoje dokazi sačuvani u Pompejima koji dokazuju kako su Rimljani poznavali dinju. Danas se dinja ili melon uzgaja diljem svijeta u suhim, ali i umjerenim područjima. Zemlje u kojima se najviše uzgaja su SAD i Meksiko.

Dinje dijelimo u tri skupine: kantalupe dinje koje potječu iz Izraela, mrežaste dinje kojima je karakteristična mrežasta kora, a najpoznatije su talijanske i američke, te zimske dinje koje su veće (mogu težiti do 3 kg), kora meso je zelenkastobijelo i manje aromatično od ostalih vrsta.

Dinja raste s vriježama, a plod joj je ovalnog oblika obično dug oko 20-ak cm. Kora je tvrda, a ovisno o sortama može biti glatka ili naborana s režnjevima. Meso dinje izuzetno je sočno, jarke narančaste boje sa prepoznatljivim intenzivnim mirisom. U sredini ploda nalaze se sjemenke koje nisu jestive i prilikom konzumacije se uklanjaju.

Obzirom na 95% vode koja se nalazi u plodu, dinja nema veliku nutritivnu vrijednost. Kako dozrijeva ljeti, idealan je obrog za vruće dane. Sadrži malo masnoća, bjelančevina i ugljikohidrata, no bogata je vitaminom C i vitaminom A. Od minerala u dinji su prisutni kalij, fosfor, magnezij, kalcij, željezo, cink i bakar.

Dinju odlikuju i neka ljekovita svojstva posebno za zaštitu krvožilnog sustava i srca. Zbog velike količine vode dobra je za pravilan rad bubrega, a pomaže i pri smanjenju tjelesne težine. Preporuča se ljudima koji boluju od karcinoma jer velika količina vitamina A djeluje antikancerogeno.

U trgovinama dinju možete kupiti tijekom cijele godine, a najviše ih ima u ljetnim mjesecima. Kod nas su najzastupljenije dvije vrste, one sa zelenom i žutom rebrastom korom. Prilikom kupnje obratite pozornost na zrelost dinje. Ne preporučamo kupovinu nezrelih budući da dinja nakon branja ne postaje slađa. zreli se plodovi mogu prepoznati po intenzivnom mirisu i po kori koja pod pritiskom lagano popušta. Nakon kupnje dinju je najbolje čuvati u hladnjaku i iskoristiti ju prije isteka šestog dana.

Dinju je najbolje konzumirati svježu. Operite ju pod vodom, prerežite po pola i uklonite sjemenke iz unutrašnjosti. Potom ju narežite po želji. Poznata je i kao dodatak voćnim salatama i slasticama. U nas je popularno serviranje dinje uz pršut, a dobro ide i uz piletinu i plodove mora. U ostatku svijeta priprema se u umacima kojima se dodaju začini poput ljute papričice ili metvice.

Autor: M.T., Foto: Scott Bauer/Wikimedia