Trešnja (lat. Prunus avium) je koštičavo voće koje potječe od divlje trešnje. Smatra se kako je domovina trešnji Mala Azija, posebno područje oko Crnog mora. Postoje pisani zapisi kojima je dokazano da su se trešnje uzgajale još u starom Rimu i Turskoj. Danas se uzgaja diljem cijele Europe, a na ovom teritoriju se proizvode 4/5 cjeloukupne svjetske proizvodnje. Zemlje najveći proizvođači su Italija, Francuska i Njemačka.
Sezona trešanja traje od lipnja do kolovoza, a najbolje su kvalitete one ubranje u srpnju. Osjetljive su vanjske uvjete posebno špricanje, bilo kakva oštećenja ili jaku kišu i tuču, što ih čini ponekad skupom namirnicom. Na nekim poddručjima još uvijek rastu divlje trešnje koje ne utječu na uzgoj pitomih. Postoje mnoge sorte pitome trešnje, ali razlikujemo dvije glavne skupine. Rane trešnje sa mekanim mesom i trešnje sa čvrstim mesom.
Istraživanja provedena u SAD-u 2008. godine su pokazala kako trešnje imaju veoma dobar učinak na zdravlje. Testiranja na štakorima su dokazala kako konzumiranje trešanja može smanjiti rizik oboljevanja od srčanih bolesti, posebno smanjiti količinu zasićenih masnih kiselina. U 100 g tešanja ima oko 63 kalorije što ih čini preporučljivim niskokaloričnim voćem.
U 2007. godini proizvedeno je više od dva milijona tona trešanja, a čak 40% ih dolazi iz Europe. Početkom ljeta se mogu naći na policama trgovina, a traju vrlo ktratko i osjetljive su. Nakon kupovine se mogu čuvati nekoliko dana u hladnjaku. Osim svježe mogu kupiti u praznim prerađevinama od marmelade i pekmeza do kompota ili u obliku nekog piće (razni sirupi i sokovi ili alkoholna pića).
Preporučamo vam da trešnje jedete svježe, a dobro ih je kombinirati u svim slatkim desertima. Posebno su aromatični preljevi i sirupi od trešanja koji možete dodati u na kolače ili sladoled. Ponekad se može koridtiti za pripremanje slanih jela poput pečenja od patke ili neko drugo meso.
Autor: M.T.
Nektarina