Proteinska dijeta

Proteinska dijeta podrazumijeva visok unos bjelančevina s malo ili nikako ugljikohidrata. Ideja je da se ograničavanjem ugljikohidrata snizi razina inzulina, što potiče tijelo da proizvodi više glukagona koji pomaže sagorjeti pohranjene masnoće. Autori tvrde da će se masne naslage početi topiti same od sebe – ako dovoljno dugo prakticirate proteinsku dijetu.

Prvi koji je preporučivao ovu vrstu dijete je dr. Maxwell Stillman. On je napisao knjigu “Liječnička brza dijeta za mršavljenje” koja je 1967. godine služila za promicanje Stillmanove dijete. Ova dijeta uključuje konzumaciju: nemasne govedine, teletine, piletine, puretine, ribe, jaja i nemasnog sira. Od začina su dopušteni: tabasco umak, začinsko bilje, papar i sol, dok su maslac i sve vrste masti ili ulja zabranjeni. Konzumacija čaja, kave i nekaloričnih bezalkoholnih pića moguća je samo uz unos osam čaša vode dnevno, a preporučuje se da se umjesto tri velika obroka dnevno pojede šest malih.

Još neke od poznatijih proteinskih dijeta su:

• Atkinsova dijeta
• Medicinska (Scarsdale) dijeta
• South Beach dijeta
• Dukan dijeta

Proteinska dijeta podrazumijeva unos bjelančevina biljnog i životinjskog podrijetla. Zagovornici proteinske dijete vjeruju da unošenje previše proteina životinjskog podrijetla može izazvati bolesti srca, moždani udar, osteoporozu i pretilost pa je potrebno jednako unositi obje vrste proteinskih namirnica kako bi prehrana bila pravilna.

Zdravija varijanta proteinske dijete je dijeta bogata biljnim proteinima jer je meso koje kupujemo često zasićeno dodatnim aditivima, šećerima i zasićenim masnoćama koji su korisni u konzerviranju mesa, ali nisu dobri za naše zdravlje.

Faze proteinske dijete

Proteinska dijeta sastoji se od tri faze, a to su:

• Aktivna faza
• Reduktivna faza
• Održavanje postignute tjelesne težine

Prva (aktivna) faza proteinske dijete

Ova faza traje dva tjedna i njen cilj je promijeniti metabolizam. Unos ugljikohidrata u prvoj fazi proteinske dijete ograničen je na samo 20 grama na dan, a potrebno je smanjiti i unos masnih namirnica. Time nastaju promjene u organizmu – energija se počinje crpiti iz masti, a masno tkivo se radi niske vrijednosti inzulina u krvi počinje razlagati.

Unos ugljikohidrata i masti u ovoj fazi je maksimalno smanjen, ali zbog korištenja ostalih namirnica nema osjećaja gladi.

U ovoj biste fazi trebali gubiti 1-2 kilograma tjedno.

Druga (reduktivna) faza proteinske dijete

Tjelesna težina se u ovoj fazi približava idealnoj. Dnevna doza ugljikohidrata povećava se na 15-40 grama. Može se jesti meso i povrće koje sadrži niski udio ugljikohidrata.

Treća faza proteinske dijete (održavanje postignute tjelesne težine)

U ovoj fazi se dodatno povećava unos ugljikohidrata – do maksimalnih 60 grama dnevno. Organizam se adaptira i proteinsku dijetu počinje prihvaćati kao uobičajenu prehranu. Kako bi se održala dostignuta tjelesna težina, potrebno je i dalje nastaviti s istim režimom prehrane. U tom slučaju neće biti tzv. yo-yo efekta, odnosno, izgubljeno masno tkivo se neće vratiti.

Dozvoljene namirnice u proteinskoj dijeti

Kada je meso u pitanju, možete jesti: junetinu, teletinu, svinjetinu, janjetinu, divljač, sve vrste iznutrica, piletinu, puretinu, guščje meso i patku. Meso možete pripremati na različite načine, a dozvoljeno je sve osim pohanja.

Možete jesti i sve vrste ribe (slatkovodnu, morsku i konzerve), zatim morske plodove, svježu zelenu salatu, rajčicu, papriku, luk, krastavce, kupus te ostalo povrće i gljive.

Dopuštena je i konzumacija jaja te mlijeka i mliječnih proizvoda (osim sira).

Što se napitaka tiče, dopušteni su sok od limuna, voda, mineralna voda, crna kava i čajevi bez šećera.

Zabranjene namirnice u proteinskoj dijeti

Namirnice koje morate izbjegavati ako želite pravilno održavati proteinsku dijetu su:

• tjestenina
• kruh
• krumpir
• pohano meso
• lješnjak i kikiriki
• sir
• voće
• šećer, čokolada i sladoled

Rizici i nedostatci proteinske dijete

Proteinska dijeta ima svoje nedostatke koji su najčešće vidljivi odmah u prvoj fazi jer se povećava razina lošeg kolesterola. Osim toga, u prvih nekoliko tjedana vaš će se organizam suočiti s manjkom nekih namirnica koje ste do tada koristili pa je moguća pojava razdražljivosti i glavobolje, dok se organizam u potpunosti ne navikne.

S obzirom na to da je unos voća tijekom proteinske dijete smanjen, postoji mogućnost da dođe do nedostatka vitamina pa je njih potrebno unositi kroz dodatke prehrani.

Pretjerani unos proteina može povisiti razinu mokraćne kiseline, što može uzorkovati giht, a puno proteina kod nekih ljudi može izazvati probleme s bubrezima.

U svakom slučaju, prije podvrgavanja proteinskoj dijeti, ali i bilo kojoj drugoj, prvo se posavjetujte s liječnikom. Kod proteinske dijete bitno je nakon korištenja uzeti pauzu od, primjerice, 20 dana.

Proteinska dijeta je srednje zahtjevna. S obzirom na to da je unos ugljikohidrata jako ograničen, potrebno je izbaciti jako puno namirnica iz prehrane. Autori proteinskih dijeta predlažu da uz njih prakticirate i treninge snage kako bi sagorijevanje masnoća išlo brže.

Dijeta je pogodna i za vegane i vegetarijance jer oni proteine mogu unositi uz pomoć namirnica biljnog podrijetla.

Kod provođenja bilo koje dijete, pa tako i proteinske, učinkovitim se pokazalo vođenje dnevnika mršavljenja. Istraživanjem je utvrđeno da su osobe koje su vodile dnevnik mršavljenja u prosjeku izgubile 7 kilograma više od onih koje nisu vodile takav dnevnik.

Autor: A.V., Foto: Rita E/Pixabay