Origano

Origano je nezaobilazan začin u talijanskoj kuhinji, a i kod nas se obavezno koristi pri izradi pizze. Riječ je o grmolikoj zeljastoj trajnici iz porodice usnjača, kojoj pripadaju i ružmarin i bosiljak. Za uzgoj origana pogodne su mediteranska i umjerena klima, tako da ga možemo pronaći u Dalmaciji. Može narasti do 50 cm visine, a ima listove jajastog oblika i tupog vrha te ružičastoljubičaste cvjetove koji su skupljeni u piramidalne štitaste ili metličaste cvatove.

Origano se sadi u rano proljeće, a dozrijeva između lipnja i kolovoza. Jedan je od rijetkih začina kod kojeg su sušeni listovi u većini slučajeva aromatičniji od onih u svježem obliku.

Nutritivna i energetska vrijednost origana

Jedna žličica sušenog origana zadrži pet kalorija. Kad su u pitanju mikronutrijenti, origano je dobar izvor vitamina E i K te minerala kalcija, kalija, magnezija, mangana i željeza.

Priprema jela s origanom

Origano je nezaobilazan začin u tradicionalnoj mediteranskoj kuhinji. Izuzetno je aromatičan i ima lagano gorak okus, a što se listovi origana sitnije sjeckaju, intenzitet okusa je jači. Origano se obavezno koristi u pripremi umaka od rajčica i talijanskih pizza, a često se kombinira s drugim namirnicama karakterističnima za mediteransku kuhinju, poput kapara i maslina.

Od nama gastronomski bliskih zemalja origano se najviše koristi u talijanskoj i grčkoj kuhinji. Osim toga, dosta je zastupljen i u turskoj kuhinji, gdje ga se često može naći na stolu zajedno sa solju i paprom. Najvažniji je začin u grčkoj salati. Egipat, Sirija, Portugal, Španjolska i Filipini također koriste blagodati origana u svojoj kuhinji.

Origano se jako dobro slaže s gljivama, patlidžanima, tikvicama, brokulom, cvjetačom i rajčicama. Njime se mogu začinjavati razni umaci, juhe, salate te jela pripremljena od plodova mora. Preporučuje se origano dodati tek pred kraj kuhanja jer mu se inače izgubi aroma. Od ostalih začina dobro se slaže s češnjakom, čilijem i lukom.

Svježi origano može se koristiti u pripremi kruha i pekarskih proizvoda, ali dodaje se tek na kraju termičke obrade.

Berba i sušenje origana

Listovi origana koji se uzgaja u teglama beru se prije nego što biljka formira cvjetove, jer nakon toga poprime gorak okus. Svježi origano možete sačuvati otprilike tjedan dana ako ga umotate u vlažan papir i ostavite u hladnjaku, a možete ga i sami osušiti tako da ga nekoliko dana ostavite na tamnom i hladnom mjestu.

Listove origana možete i zamrznuti. Svježe oprane i posušene stabljike i listove spremite u najlonsku vrećicu iz koje ćete istisnuti zrak. Origano u zamrzivaču možete čuvati do 12 mjeseci.

Ljekovita svojstva origana

U starom se Rimu origano koristio i kao sredstvo za poboljšanje probave. Sam Hipokrat koristio je origano kao blagi antibiotik kojim je liječio probavne i dišne smetnje. U srednjem je vijeku ovaj začin lagano istisnut iz uporabe, a zamijenili su ga mažuran i majčina dušica, no popularnost origana je ponovo porasla od 50-ih godina nadalje.

U tradicionalnoj se medicini origano koristio i za pripremanje čaja protiv prehlade, glavobolje, probavnih i živčanih tegoba. Dokazano je kako se njime potiče probava, poboljšava rad jetre i ublažavaju grčevi. Čaj od origana priprema se tako da jednu čajnu žlicu listova origana prelijete šalicom vode i ostavite 10 minuta. Čaj se pije u gutljajima.

Od origana se dobiva i ljekovito ulje koje ima snažno antivirusno djelovanje pa pruža učinkovitu zaštitu od gripe, prehlade, vodenih kozica, ospica i zaušnjaka. Jedan od sastojaka je i ružmarinska kiselina, snažan antihistaminik i antioksidans koji se koristi u liječenju reumatoidnog artritisa, gingivitisa, bronhijalne astme i alergijskih reakcija.

Foto: ariesa66/Pixabay