Atkinsova dijeta (mesna dijeta)

Atkinsova dijeta jedna je od najpoznatijih dijeta u svijetu, a nastala je šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Pod tim ju je imenom 1972. godine objavio dr. Robert Atkins, nakon što je isprobao studiju o dijeti s niskim udjelom ugljikohidrata u prehrani dr. Alfreda W. Penningtona.

Robert Atkins se i sam borio s viškom kilograma koje izgubio pomoću te dijete, a isto je ponovio i sa svojih 65 pacijenata koji su patili od pretilosti. Zahvaljujući uspješnosti dijete, osobito kod pacijenata čiji je indeks tjelesne mase bio poprilično visok, Atkinsonova dijeta je vrlo brzo postala popularna.

Dr. Atkins je zahvaljujući njoj uspio pokrenuti biznis i 1989. godine osnovati tvrtku “Atkins Nutritionals Inc.” koja se bavila prodajom raznim proizvoda poput slatkiša, tortilja, grickalica, shakeova i sl. s niskom razinom ugljikohidrata. Uskoro je na Manhattanu osnovao i Atkinsov centar za komplementarnu medicinu koji je bio jako uspješan – devedesetih je zapošljavao preko 90 ljudi koji su liječili više od 50.000 pacijenata s prekomjernom težinom.

Atkinsova dijeta bazira se na drastično smanjenom unosu ugljikohidrata, a konzumacija mliječnih proizvoda i mesa nije ograničena pa se ova dijeta još naziva i mesnom dijetom. Dijeta se sastoji od četiri faze i svaka ima poseban režim prehrane.

Faze Atkinsove dijete ili mesne dijete

Prva faza

Ova faza traje dva tjedna i za to vrijeme se maksimalno nastoji smanjiti unos ugljikohidrata, čak i onih biljnog porijekla. Izbjegavaju se i škrob te biljna vlakna, a zbog svega toga tijekom ove faze je znatno smanjen i unos vitamina i minerala pa ih je potrebno uzimati u obliku dodataka prehrani.

Prva faza Atkinsove dijete je tzv. faza indukcije i u njoj se nastoji potaknuti metabolizam da kao izvor energije umjesto šećera koristi masti koje su već pohranjene u organizmu.

Dozvoljene namirnice o ovoj fazi: meso, riba, morski plodovi, jaja, ulja i masti, povrće s niskim udjelom ugljikohidrata, slanina, gljive, razni sirevi, bezalkoholna i beskofeinska pića.

Primjer dnevnog jelovnika:

• doručak – omlet od dva jaja i 30 g punomasnog sira
• ručak – zelena salata s kozjim sirom, maslinama, cherry rajčicama i svježim krastavcima
• večera – odrezak od lososa pečen na maslinovom ulju i maslacu, pečena cvjetača s keljom pripremljenim na maslinovom ulju

Druga faza

U ovoj fazi je broj ugljikohidrata ograničen na do 40 grama dnevno, ovisno o dobi, spolu, težini osobe i hormonalnoj ravnoteži. Meso, riba i jaja se jedu bez ograničenja. U ovoj fazi se očekuje najveći gubitak kilograma.

Dozvoljene namirnice: morski plodovi, riba, meso, punomasno mlijeko i jogurt, vrhnje, sir, grah, mahune i orašasti plodovi.

Primjer dnevnog jelovnika:

• doručak – omlet od jaja, slanine, šampinjona i rajčica
• ručak – odrezak od lososa, salata od paprika, krastavaca, svježeg sira i majoneze
• večera – pečena piletina u umaku od vrhnja i zelena salata

Treća faza

Unos ugljikohidrata se u ovoj fazi povećava na 60 grama dnevno i tu bi količinu ugljikohidrata trebalo nastaviti uzimati i nakon završetka dijete. Treća faza traje do postizanja željenje tjelesne težine i još barem mjesec dana zadržavanja te težine.

Dozvoljene namirnice: meso, riba, morski plodovi, voće, povrće, tjestenina, kruh i mliječni proizvodi, ali uz kontrolirani unos ugljikohidrata.

Primjer dnevnog jelovnika:

• doručak – zdrave palačinke s orašastim plodovima i jagodama
  ručak – tuna odrezak s pečenim krumpirima, salata od rajčice
  večera – bijela riba sa žara i mala porcija integralne tjestenine s umakom

Četvrta faza

Ova faza zapravo traje ostatak života. Količina ugljikohidrata koju smijete konzumirati nadalje je određena (60 g dnevno) i nje se morate pridržavati ako želite zadržati dobivenu liniju. Atkinsova dijeta je utjecala na izgled milijuna Amerikanaca i drugih ljudi diljem svijeta, ali je oštro kritizirana zbog svojih negativnih posljedica.

Negativne posljedice Atkinsove dijete

Oštri kritičar rada dr. Atkinsa bila je Američka medicinska asocijacija. Oni su smatrali da je ova dijeta jako opasna po zdravlje pa su podnosili i tužbe protiv dr. Atkinsa.

Zbog smanjenog unosa ugljikohidrata u naš organizam može doći do stanja hiperinzulinemije. Zbog manje količine šećera u krvi koji se treba razložiti dolazi do pojave viška inzulina, a povećanjem inzulina potiče se razgradnja masnih rezervi u jetri koja ih pretvara u glukozu te, između ostalog, i u ketone.

S obzirom na to da prehrana nije raznovrsna, dolazi do nedostatka vitamina i minerala, što može uzrokovati probleme sa živčanim sustavom i raspoloženjima, kožom i noktima, opadanje kose, probleme sa zubima i kostima (zbog nedostatka kalcija), dehidraciju, osjećaj slabosti, gubitak elektrolita koji utječu na rad srca i mišića itd.

Dr. Atkins je pred kraj života pretrpio srčani udar, a mnogi su nutricionisti i liječnici sumnjali da je tome pripomoglo često provođenje dijete i njeni negativni efekti.

Iako je Atkinsova dijeta dokazano štetna, zadržala je svoju popularnost zbog ubrzanog gubitka kilograma te činjenice da ne postoji ograničenje kada je unos kalorija u pitanju. Osim toga, ljudi vole dijete u kojima postoje i ukusne nagrade, a Atkinsova dijeta je jedna od takvih.

Tvrtka dr. Atkinsa nakon njegove smrti je dovedena do ruba bankrota, a zbog zdravstvenih razloga (i želje da se očuva popularnost), moralo je doći do izmjene Atkins dijete. Na primjer, u velikoj je mjeri ubačeno voće i povrće, a kod nekih je jela smanjena kalorijska vrijednost pa je Atkinsova dijeta postala slična drugim dijetama koje se odlikuju pravilnijom prehranom, poput npr. Dukan dijete.

Atkinsova dijeta ili mesna dijeta ne smije se provoditi bez prethodnog savjetovanja s liječnikom, a svakako se ne preporučuje dijabetičarima, kroničnim bolesnicima, anemičarima i osobama koje boluju od hipoglikemije te trudnicama i dojiljama.

Moguće nuspojave Atkinsove dijete su slabost, glavobolja, slabljenje kostiju, problemi s probavom, stvaranje kamenca u bubrezima i loš zadah.

Autor: A.V., Foto: dovgan/Shutterstok