Medicinska dijeta

Medicinsku dijetu, poznatu još pod nazivima Scarsdale dijeta, bolnička dijeta ili narančina dijeta, za svoje je pacijente osmislio kardiolog Herman Tarnower 70-tih godina dvadesetog stoljeća. Medicinska dijeta bila je osmišljena kao poseban režim prehrane koji je preporučen srčanim bolesnicima kako bi prije operacije izgubili kilograme, ali pri tom i zadržali snagu.

Dijeta se vrlo brzo proširila svijetom i postala popularna za skidanje viška kilograma. Provodi se 15 dana – tri puta po pet dana, a njezina prednost je to što se dnevno unosi dovoljno vitamina i minerala koji su potrebni organizmu da normalno funkcionira.

Medicinska dijeta spada u skupinu proteinskih dijeta s niskim unosom ugljikohidrata i izrazito niskim kalorijskim unosom. Odrasla osoba koja provodi ovu dijetu dnevno unosi između 650 i 1000 kalorija, od toga 43 posto iz proteina, 22,5 posto iz masti i 34,5 posto iz ugljikohidrata.

Ovakvim režimom prehrane, tjelesna masa se u dva tjedna može reducirati za 2 do 5 kilograma, a tijekom 15 dana od 10 do 15 kilograma. Ne postoje dodatni savjeti kako nastaviti s prehranom po završetku dijete pa je dugoročno održavanje postignute tjelesne mase upitno.

S obzirom na to da se radi o jako restriktivnoj dijeti, preporučljivo je prvo se posavjetovati s liječnikom oko njezinog provođenja.

Cilj svake dijete, pa tako i medicinske, trebao bi biti stjecanje zdravih prehrambenih navika koje će se zadržati i kasnije. Najvažnija navika koja će biti od pomoći u svakodnevnom održavanju zdrave težine je da naučite redovito jesti i zaustaviti se na vrijeme čim osjetite sitost. U slučaju da želite nastaviti s dijetom jer želite izgubiti više kilograma, potrebno je nakon prvog provođenja (15 dana) napraviti pauzu od 15 dana.

Iako jako slična Atkinsonovoj dijeti, tijekom ove dijete smijete konzumirati kruh i voće. Odlična je za one koji ne podnose strog način prehrane jer u njoj nema brojanja kalorija, no morate se držati ograničenja od tri obroka na dan te iz prehrane izbaciti tjesteninu, krumpir i rižu. Nakon dijete, izgubljeni kilogrami neće se vratiti, ali svaki ponedjeljak biste trebali pripaziti na prehranu (limunada, jabuka, dvopek, jaje i rajčica).

Primjer jelovnika medicinske dijete

Jelovnik je uglavnom jednostavan, točno definiran za svaki dan i od njega se ne smije dostupati. Preporučljivo je da ga za vas kreira nutricionist, a mi ćemo samo navesti primjer kako bi jedan takav jelovnik trebao izgledati.

Kod ovog primjera doručak je jednak za svih pet dana, a sastoji se od jedne naranče ili 2 dl soka od cijeđene naranče (bez šećera), šalice nezaslađenog čaja ili kave i četiri krekera.

1. dan

Ručak: 1 naranča ili 2 dl nezaslađenog soka od cijeđene naranče, 1 kuhano jaje, 1/2 šalice jogurta (ili 1 kiselo vrhnje)

Večera: 2 kuhana jaja, 2 rajčice ili 2 dl soka od rajčice, krastavac, zelena salata.

2. dan

Ručak: 1 naranča ili 2 dl nezaslađenog soka od cijeđene naranče, 1 kuhano jaje i 1/2 šalice jogurta.

Večera: 1 pljeskavica (125 g mljevene junetine), 1 rajčica, 1 naranča ili 2 dl soka od cijeđene naranče, 4 krekera i šalica nezaslađenog čaja ili kave.

3. dan

Ručak: 1 naranča, kuhano jaje, 1/2 šalice jogurta ili 1 kiselo vrhnje, zelena salata ili 2 krastavca i nezaslađeni napici.

Večera: 1 pljeskavica (125 g mljevene junetine), 2 rajčice ili 2 dl soka od rajčice, 4 krekera i 1 jabuka.

4. dan

Ručak: 125 g nemasnog kravljeg sira, 4 krekera, 1 rajčica ili 2 dl soka od rajčice

Večera: 1 pljeskavica (125 g mljevenog junećeg mesa), 2 rajčice ili 2 dl soka od rajčice, 4 krekera i 1 jabuka.

5. dan

Ručak: 200 g kuhane ribe ili piletine, 1 rajčica ili 1 dl soka od rajčice, 4 krekera

Večera: 500 g kuhanog povrća, 1 rajčica ili 1 dl soka od rajčice i 1 kuhano jaje

Navedene namirnice moraju se uzimati ovim redoslijedom i u točno ovakvim količinama, bez preskakanja obroka, ili uzimanja više obroka. Tijekom Medicinske dijete u prehrani se ne koriste namirnice poput orašastog voća, sjemenki, krumpira, banana ili biljnih ulja.

Meso se peče na teflonskoj tavi, bez masnoća i ulja, a od začina dopušteni su sol ili Vegeta, papar, ocat i začinsko bilje. Za vrijeme provođenja dijete nije dozvoljena konzumacija alkohola.

Jelovnik može izgledati i drugačije, a plan prehrane obično prave profesionalni nutricionisti ovisno o potrebama i stanju određene osobe.

Nedostaci medicinske dijete

Nedostatci medicinske dijete su ti što postoji mogućnost od pojave nuspojava kao što su povećan rizik od pojave žučnog kamenca, dijareja i zatvor. Osim toga, dijeta nije prilagođena trudnicama, djeci, tinejdžerima i aktivnim odraslim ljudima.

Osobe koje provode medicinsku dijetu unose manje od 1000 kalorija na dan, što je jako nizak unos. Veliki problem predstavlja i ograničenje kada je raznolikost namirnica u pitanju pa je moguće da dođe do manjka nutrijenata poput kalcija, esencijalnih masnih kiselina i vitamina.

S obzirom na to da se medicinska dijeta ubraja u proteinske i niskougljikohidratne dijete, ograničeni unos ugljikohidrata može dovesti do stanja ketoze, prekomjerno nakupljanje ketona može dovesti do poremećaja funkcije bubrega i jetre.

Iz tog se razloga medicinska dijeta ne preporučuje osobama koje boluju od dijabetesa tipa II, bolesti srca i krvnih žila te bolesti jetre. Smanjeni unos ugljikohidrata može dovesti i do pojave mučnina, glavobolje, slabosti i umora. Zbog svega navedenog, ako se želite upustiti u provođenje medicinske dijete, prvo se posavjetujte s vašim liječnikom i profesionalnim nutricionistom koji će izraditi plan prehrane koji odgovara vama.

Nakon što ste proveli medicinsku dijetu i izgubili određeni broj kilograma potrebno je da se fokusirate na zdrave navike – da jedete što više svježih namirnica, izbjegavate jesti slučajno, na primjer dok gledate TV, i uzimate redovite obroke kako biste izbjegli izgladnjelost koja će vas odvesti do prejedanja.

Autor: A.V., Foto: congerdesign/Pixabay