Za krušku (lat. Pyrus communis) se vjeruje kako je prvotno bila uzgajana u jugozapadnoj Kini, kao i jabuka. Danas postoji oko 2500 sorti koje su nastalem mutacijama i križanjima. Postoje mnogi dokazi da se kruška za prehranu koristila još u pradavnim vremenima, Rimljani su je koristili prerađenu sa dodatkom meda.
Danas se uzgaja diljem Europe, a mnoge zemlje imaju svoje autohtone sorte. Kruške vole mekana tla koja su bogata hranjivim tvarima, posebno sorte koje sazrijevaju kasnije.
Toplina je također bitan faktor pa ukoliko dva mjeseca prije sazrijevanja prevladava hladno i vlažno vrijeme kruške neće biti dobrog okusa, arome će biti manje a plodovi će biti suši. Ove jezričave plodove razlikujemo po boji i obliku. Mogu biti zvonolike ili u obliku bočica. Ovakvi oblici nastaju zadebljanjem mesa oko dijela peteljke.
Kruške su dobar izvor vitamina C i dijetalnih vlakana. Većina je ovih tvari koncentrirana u kori kruške. Energetska vrijednos 100 g kruške je oko 58 kalorija, a plod sadrži manje vode nego jabuke.
Ljekovita svojstva kruške mogu se primijeniti kod reguliranja probave jer dijetalna vlakna dobro utječu na rad debelog crijeva, u žena reduciraju mogućnost pojave raka dojke, ali i snižavaju razinu kolesterola u krvi.
Po termini sazrijevanja razlikujemo ljetne, jesenske i zimske kruške. Sorte koje se uzgajaju u Hrvatskoj u trgovinama možemo pronaći u periodu između listopada i prosinca, dok uvozne sorte se mogu kupiti tijekom cijele godine.
Kvalitetna kruška ima mekano i sočno meso, dok je kožica tanka. postoje sorte koje mogu dugo stajati pa se prije prodaje skladište u hladnjačama, a kada izađu na police na sobnoj temperaturi postupno dozrijevaju.
Najčešće se jedu svježe zbog velike aromatičnosti i sočnosti. kao i kod jabuka, preporučamo da prilikom konzumiranja ne uklanjate kožicu, budući da ona sadržava većinu hranjivih tvari i vlakana, potrebno ih je samo dobro oprati u vodi.
Manje kruške imaju veću količinu tanina pa se manje jedu svježe, koriste se uglavnom u industrijske svrhe za pravljenje koncentriranih sokova, kao dodatak jogurtima ili u nekom drugom obliku.
Stolne kruške možemo pripremati na razne načine, od kompota, konzerviranja, dodavanja u kolače i slastice do mariniranja u crnom vinu. Također se mogu osušiti i kasnije koristiti u pripremi jela, a poznata je i kruška viljamovka koja se koristi za pripremanje alkoholnih pića.
Autor: M.T., Foto: POMologische Vereniging Noord-Holland/Wikimedia
Češnjak