Šparoga, moja najdraža proljetna povrtna kultura, lat. Asparagus officinalis L. je višegodišnja dvodomna biljka koja prema klasifikaciji pripada porodici Asparagaceae. Porijeklom je iz južne Europe, Azije i sjeverozapadne Afrike. Osim kultivirane vrste, u našem priobalnom području mogu se naći i one samonikle.
Podzemni dio šparoge je podanak na čijoj se gornjoj strani razvijaju brojni pupovi, a na donjoj strani korijenje. Iz pupova se u proljeće razvijaju mladi i sočni izboji.
Šparoge su bogat je izvor vitamina K, folne kiseline, odnosno folata, kao i vitamina B skupine. U velikoj količini možemo naći i vitamin C, koji je snažni antioksidans, osobito u konzerviranom obliku te vitamin A i vitamin B1. Od minerala sadrži selen, mangan, bakar i željezo kojeg ima u značajnoj količini u konzerviranoj šparogi. Istraživanja su pokazala da kuhana šparoga sadrži znatno manje natrija od konzervirane, stoga se osobama koji paze na unos natrija preporuča odabrati upravo kratko kuhane.
Izvor je i raznih fitonutrijenata koje imaju vrlo povoljno djelovanje na zdravlje. Ubrajaju se u snažne antioksidanse koji štite organizam od štetnih posljedica oksidativnih procesa u organizmu. Među njima se ističu flavonoidi, karotenoidi i antocijani. Sadrže i eterična ulja, asparagin, arginin, tirozin, smole i tanin.
U početku sezone berbe šparoga ima znatno visoku cijenu, pa se danas u Nizozemskoj, Belgiji i Francuskoj razvijaju tehnologije i za zimsku proizvodnju šparoge. U Njemačkoj se tako na primjer organiziraju festivali šparoga, biraju kraljice šparoga i provodi postupak zaštite šparoge u smislu zašite zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i tako ova vrsta dobiva na sve većoj vrijednosti. Nažalost, kod nas u Hrvatskoj nema veće organizirane proizvodnje šparoga iako imamo uvijete za to.
Svježe šparoge treba pažljivo skladištiti i brzo konzumirati. Nakon berbe ove vrste u njoj se odvija intenzivna metabolička aktivnost koja je vrlo visoka u odnosu na drugo povrće. Pojedini znanstvenici pišu kako umatanjem krajeva šparoga u vlažnu krpu ili ručnik tijekom skladištenja u hladnjaku može se zaustaviti razgradnja škroba i šećera i ispuštanje ugljikovog dioksida. Zapravo najbolje bi bilo konzumirati ih u roku od otprilike 48 sati nakon kupnje. Najbolje ih je kombinirati s jajima ili na salatu, ali ih možemo naći i u tjesteninama i rižotima, kao i same za prilog.
Ja vam ovaj put donosim recept za kajganu s mladim lukom i šparogama koji je idealan obrok za doručak ili pak večeru.
Recept za kajganu s mladim lukom i šparogama
Sastojci za dvije osobe
- 4 jaja
- 250 g šparoga
- 2 mlada luka
- Malo naribanog gouda sira
- Malo vrhnja za kuhanje
- Sol, papar
- Dimljena paprika
- Češnjak i vlasac
Priprema
- Šparoge operite, odlomite donji dio i narežete ih na manje komadiće i stavite kuhati u vruću vodu nekih 5 minuta da omekšaju.
- U međuvremenu u jednoj zdjeli umutite jaja, dodate malo vrhnja za kuhanje, naribanog sira i začine.
- Na zagrijanom maslinovom ulju prepržite mladi luk (2minute) koji ste prije tog nasjeckali na manje kolutiće i dodate šparoge koje ste procijedili i kratko prepržite.
- Nakon tog prelijete sve sa smjesom koju ste prethodno pripremili, povremeno miješajte par minuta.
Možete ju poslužiti samu ili uz neku salatu. Dobar tek!
Moje ime je Jasmina i vlasnica bloga Who is hungry? Po struci sam magistrica agronomije, a obožavam kuhati i fotografirati, ali i boraviti u prirodi. Volim piti smoothije, jesti fine tjestenine, a ovisnik sam o slasticama koje sadrže abnormalne količine čokolade. Ljubav prema kuhanju pojavila se još dok sam bila mala curica, a danas je još više ojačala i sa užitkom svoje slobodno vrijeme provodim u kuhinji, igram se, učim i stvaram nešto novo. Želja mi je jednog dana imati svoj veliki vrt i uzgajati voće i povrće domaćeg i provjerenog porijekla, ali do tada uživam u svom malom balkonskom vrtu i finim smoothijima. Volim jednostavne i brze recepte, ali opet ukusne.
Kotlovina