Guska (lat. Anser cygnoides) je ptica selica, dobra letačica i plivačica, rasprostranjena po cijeloj Europi i Aziji. Potječe od divlje guske. Gornji dio perja joj je najčešće sive boje, no postoje i šareni i potpuno bijeli primjerci. Donji dio tijela je žučkastosiv s tamnijim prugama, a trbuh bijel. Prosječno spolno zrela jedinka teži oko 3 kg.
Prvotno je udomačena u Egiptu, još prije 4.000 godina. Smatrala se svetom životinjom. U Grčkoj ih prvi spominje Homer, još 950 g. pr. Kr. Legenda kaže da su se Gali jedne noći uspeli na rimsku utvrdu, no uznemirili su guske koje su svojim gakanjem probudile Rimljane koji su se zahvaljujući tome, uspjeli obraniti od neprijatelja.
Guska je izuteno korisna namirnica iz više razloga. Tu se najviše misli na njezinu energetsku vrijednost koja iznosi oko 371 kcal / 1552 kJ. Od čega 33,6% ide na masti i 15,9% na proteine.
Osim toga guska je poznata i kao riznica važnih elemenata koje bi trebali uvrstiti u svoju svakodnevnu prehranu. Od minerala treba spomenuti male količine kalcija, željezo, magnezij, fosfor , cink, bakar i selen, a od vitamina tu je vitamin B, riboflavin, niacin, pantotenska kiselina i vitamin B6.
Meso guske sadrži visoki udio masti, no količina zasićenih masti je relativno niska. Nutricionisti smatraju kako perad ima skoro pa savršenu kombinaciju različitih tipova masnih kiselina, u prosjeku: 15% zasićenih, 55% mononezasićenih (koje reduciraju razine lošeg kolesterola) i 20% polinezasićenih masnih kiselina.
Ne biste vjerovali ali mast predstavlja bitan dio prehrane i zbog činjenice što se na njih gleda kao na izvor vitamina topivih u masti. To su vitamini A, D, E i K. Meso guske je ništa drugo nego nego dobar izvor visokokvalitetnih proteina, koji sadrže odgovarajuće količine svih esencijalnih aminokiselina.
Među vitaminima B kompleksa, meso guske izrazito je bogato niacinom koji ima antikancerogeno djelovanje. Istraživanje objavljeno 2004. godine u znanstvenom časopisu “Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry” pokazuje da redovitim konzumiranjem hrane bogate niacinom štitimo organizam od pojave Alzheimerove bolesti i drugih oboljenja kognitivnog sustava koja se javljaju u starijoj populaciji.
Guščje meso bogato je i selenom koji igra vrlo važnu ulogu u zdravlju organizma. Selen je esencijalni sastojak mnogih metaboličkih procesa, pomaže u radu štitne žlijezde, sudjeluje u antioksidativnim prcesima organizma i ojačava imunološki sustav.
Brojne studije utvrdile su snažnu povezanost unošenja selena s reduciranjem pojave malignih oboljenja. Selen djeluje tako da ubrzava i pospješuje obnovu DNA i sintezu oštećenih stanica, inhibira razvoj kancerogenih stanica i sudjeluje u uklanjanju štetnih i oštećenih stanica.
Meso guske odličan je izvor fosfora koji je jedan od osnovnih esencijalnih minerala u organizmu. Važan je za zdravlje kostiju i zubi, pomaže u pravilnom radu živčanog sustava, bubrega i jetre.
Pri kupnji smrznute guske, potrebno je obratiti pažnju na deklaraciju koju proizvd mora posjedovati, te da su meso i folija neoštećeni. Ukoliko su ispod folije vidljivi tragovi smrznute tekućine, gusku ne kupujte jer je to jedan od osnovnih pokazatelja da je guska bila odmrzavana i nije se smjela ponovno zamrznuti.
Kod kupovanja svježe guske obratite pažnju na ujednačenost boje kože, koja treba biti zategnuta i neoštećena. Svježe kupljenu gusku treba čuvati u hladnjaku na +3°C i to ne više od dva dana.
Na tržištu se može kupiti gušćja jetra koja mogue biti svježa ili termički obrađena, pakirana u malim porculanskim ili staklenim posudama te prelivena guščjom masti. Gušćja jaja su izrazito bijele boje, a dostupna su u pet veličina i klasa.
Guska je duboko ušla u svijet gastronomije pa su tako neki od najcjenjenijih svjetskih specijaliteta guščja pašteta u sirupu od porta, guska punjena kestenom, guska s raguom od graha, pečena guska s kruškama, kestenom i crvenim pirjanim kupusom, pečena guska s nadjevom od marelica.
Domaća guska može biti izrazito ukusna bilo da je pripremljena s ječmenom kašom ili općepoznatom kombinacijom s mlincima. U novije vrijeme popularan je recept pripreme guščjeg mesa u umaku od agruma s narom i pistacijama.
Autor: S.Š.
Jegulja, riba iz porodice jeguljki