Češnjak (lat. Allium sativum), je biljka koja pripada porodici ljiljana. Porijeklom je iz srednje Azije. Iako je stigao iz srca Azije, uzgajali su ga Kinezi, Židovi, Egipćani i drugi narodi. Mnogi su ljudi u prošlosti, u drevna vremena luk povezivali s vječnim životom. Već se tada znalo da sadrži mnoštvo sastojaka korisnih za ljudsko zdravlje. Na egipatskom papirusu češnjak je opisan kao sredstvo koje jača krvožilni sustav.
Svaka se glavica ili lukovica češnjaka sastoji od nekoliko malih češnjeva koje na okupu drži vanjska deblja ljuska. Danas se širom svijeta uzgajaju različite vrste češnjaka različite po boji, veličini i okusu. Najčešći je češnjak s bijelom, ružičastom ili ljubičastom ljuskom. Postoji i tzv. slonovski češnjak koji spada u divovsku vrstu češnjaka, a prethodnik je današnjeg poriluka.
Danas je češnjak aromatični začin bez kojeg se kulinarstvo i kobasičarstvo ne bi mogli ni zamisliti, jedan je od najviše korištenih začina uopće, karakterističan po ljutom okusu i palećem mirisu. Upotrebljava se u svježem i osušenom obliku, kao pasta ili ekstrakt. Srodnici češnjaka su luk, poriluk, vlasac i luk kozjak.
Na tržištu se prodaje kao svježi češnjak zelene stabiljke, polusuhi kod kojeg stabiljka i vanjska kožica nisu još potpuno sušeni, te osušeni češnjak kod kojeg sustabiljka i vanjska kožica potpuno osušeni. Danas postoji i čitav niz proizvoda od osušenog češnjaka: prah, granule ili pahuljice, te zamrznut ili kao esencija. Opčenito je pravilo da što je češnjak mlađi, okus mu je blaži.
Prosječan kemijski sastav češnjaka, računato na 100 g svježe namirnice, iznosi: voda 59 g; proteini 6,4 g; masti 0,5 g; ugljikohidrati 33,1 g i vlakna 2,1 g.
Energetska vrijednost češnjaka iznosi samo 149 kcal na 100 g svježe namirnice.
Sadrži više od 200 biološki aktivnih tvari, uključujući vitamine, minerale, aminokiseline i enzime. Iznimno je bogat manganom, selenom, fosforom, vitaminom C i vitaminom B6.
Češnjak stabilizira ubrzani rad srca, poboljšava zdravlje srčanih krvnih žila i opskrbu srčanog mišića krvlju, što dovodi do poboljšanja srčane funkcije i smanjenja nastanka tromboza. Prema rezultatima nekih znanstvenih studija, češnjak je jedno od najboljih sredstava u prevenciji i liječenju začepljenja krvnih žila. Snižava razinu štetnog kolesterola (LDL) u plazmi, odnosno istodobno povećava koncentraciju zaštitnog kolesterola (HDL). Također djeluje kao vazodilatator i antihipertenziv (zbog djelovanja metil-aliltrisulfida).
Češnjak usporava razvoj neželjene crijevne mikroflore koja izaziva proljev, uključujući i amebe; zbog toga je koristan u liječenju nekih želučanih tegoba kao što su proljevi i katri debelog crijeva.
Pospješuje epitelizaciju i zarastanje rana. Uspješanje i u terapiji raznih plućnih oboljenja. Danas je poznato da češnjak djeluje i antimikrobno, ubijajuči neke patogene bakterije, a najnovija istraživanja govore o tome da posjeduje i vrlo jaka antikancerogena svojstva. U časopisu “Carcinogenesis” objavljeni su podaci o tomu da su se ulja iz češnjaka i crnog luka pokazala učinkovitima u lječenju različitih oblika raka kože, te da redovito uzimanje češnjaka smanjuje rizik od pojave raka debelog crijeva.
Autor: M.T.
Kamenice