Borovnica je grmolika biljka koja najbolje uspijeva na prostorima sa srednjom i većom nadmorskom visinom. Uzgoj borovnica započinje u Sjevernoj Americi i Kanadi, krajem 19. stoljeća, a te zemlje su i danas najveći proizvođači ove kulture.
Tek je sredinom 20. stoljeća borovnica uvezena u Europu, a u ovom kratkom periodu nije se ustalila kao voće koje se uzgaja na mnogim područjima. Zanimljivo je kako su borovnice jedina hranjiva biljka koja ima plavu boju plodova.
Ovo bobičasto voće sadrži oko 85 % vode. Prepoznata je kao savršen antioksidans koji pomaže u prevenciji raka, srčanih bolesti i bolesti oka. Osim antioksidansa, izvrstan su izvor vitamina C. Tako 150 grama voća sadrži oko 40% preporučene dnevne doze ovog vitamina.
U tradicionalnoj medicini borovnica se koristi za pripravljanje čajeva koji pomažu kod proljeva, upala usnih šupljina ili šećerne bolesti. Iako pomaže pri stabiliziranju proljeva, velike količine borovnica može uzrokovati isti.
U trgovinama i na tržnicama borovnice ćete pronaći u ljetnim mjesecima, srpnju i kolovozu. U usporedbi sa ostalim bobičastim voćem mogu izdržati najdulje. Svježe borovnice ćete prepoznati po njihovoj magličastoj površini i pravilnom obliku. U hladnjaku se mogu čuvati do dva tjedna, a slobodno se i zamrznu.
Borovnice se konzumiraju u raznim oblicima. Odlične su svježe ili u nekoj voćnoj salati. Nakon što ih operete pažljivo ih posušite ubrusima. Dodajete li borovnice palačinkama, stavite ih neposredno prije konzumiranja kako se ne bi izgubile količine vitamina C.
Postoje mnogi recepti za kolače koje uključuju borovnice. Dodaju se tijestu, ali se od njih mogu napraviti izvrsne štrudle. Obzirom da se svježe borovnice mogu naći samo u određeno doba godine, poslužite se zamrznutim oblikom, ili nekim od industrijski obrađenih oblika poput vina, sokova ili sirupa.
Autor: S.Š.
Juha od kukuruza