Borač ili boražina je jednogodišnja biljka koja se u posljednje vrijeme i na našim područjima sve češće koristi kao začin. Kao korov samoniklo raste po poljima, vinogradima i zapuštenim zemljištima Dalmaciji, a zbog svojeg dekorativnog izgleda i upotrebe u kulinarstvu često se uzgaja i u cvijetnjacima i povrtnjacima.
Ovu biljku su u Europu donijeli Arapi, a danas se najviše proizvodi u Kanadi, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Osim u kulinarstvu, koristi se i u narodnoj medicini i kozmetičkoj industriji te za dobivanje jestive plave boje.
Borač je u prošlosti bio na glasu kao biljka koja umiruje srce, razveseljava, tjera melankoliju i pruža hrabrost. Rimski autor i znanstvenik Plinije tvrdio je da je borač bio glavni sastojak poznatog Homerovog vina za opuštanje i smirivanje, pa je i sam predlagao da se ova biljka dodaje vinima, salatama i sirupima.
Nije zahtjevan za uzgoj i vrlo lako se sam razmnožava sjemenom. Odgovara mu dobro drenirano, suho i rahlo tlo, a sjetva se najčešće obavlja u rano proljeće. Cvjeta od lipnja do početka jeseni.
Priprema jela s boračem
U kulinarstvu se koriste listovi i cvjetovi borača, koji imaju sličan okus kao i krastavac. Stariji listovi borača su deblji i dlakaviji pa su samim time manje prikladni za jelo, ali svejedno se mogu upotrijebiti za pripremu čorba, variva i nadjeva za pite.
Sirovi mladi listovi borača koriste se kao začin u drugim jelima ili salatama, a u kombinaciji s vlascem dodaju se sirnim namazima. Od njih se mogu praviti umaci i salate, a isto tako se mogu dodavati gotovo svim jelima od povrća. Jelima se dodaju neposredno prije posluživanja jer prženjem i kuhanjem gube aromu.
Cvjetovi borača imaju sličan okus kao i listovi, a najčešće se koriste za dekoriranje slastica. Pripremaju se tako da se umoče u lagano zapjenjen bjelanjak, a zatim se preko njih posipa prosijani šećer u prahu. Višak šećera se nakon toga otrese i cvjetovi se stavljaju na sušenje. Ovako pripremljeni cvjetovi mogu se u hermetički zatvorenim posudama čuvati do tri mjeseca.
Borač se također može koristiti kao začin kod kiseljenja krastavaca, a u Njemačkoj se koristi za pripremu tzv. frankfurtskog zelenog umaka. Osim borača, umaku se dodaju i vlasac, krasuljica, dragušac, kopar i peršin, a služi se uz kuhano meso, povrće i mladi krumpir.
Berba i sušenje borača
Listove borača koji će se koristiti u kuhinji treba brati dok su još mladi i prije pojave cvjetnih pupoljaka. Ako ih planirate sušiti, treba ih raširiti u tankom sloju i sušiti u hladovini. Da biste dobili 1 kg suhih listova borača, trebat ćete skupiti 4-5 kg svježeg lišća.
Ljekovita svojstva borača
Borač sadrži najveću koncentraciju gama-linolenske kiseline koja se može pronaći u prirodi, a bogat je i omega-3 te omega-6 masnim kiselinama. Također sadrži tanine, sluz, eterično ulje, saponine, masne kiseline, mineralne tvari, karotin, alantoin, vitamin C i kalijev nitrat.
U narodnoj medicini se dugi niz godina upotrebljava za jačanje srca i čišćenje krvi, prevenciju kašlja i upala, ublažavanje reumatskih bolova te jačanje živčanog sustava.
Od njega se prave čajevi, ulje, vino i drugi proizvodi, a ima primjenu i u kozmetičkoj industriji, gdje se koristi za sprječavanje akni.
Čaj od borača može se pripremati od svježih i suhih listova. Čaj od svježih listova je dobar diuretik i djeluje umirujuće, a upotrebljava se i za poboljšanje cirkulacije te kod bolova u grlu. Priprema se tako da se pet do osam listova prelije ključalom vodom i ostavi da odstoji 20 minuta.
Čaj od suhih listova borača možete pripremiti tako da žlicu suhih listova prelijete s 2,5 dl vode, a zatim ostavite da odstoji 15-20 minuta. S obzirom na to da čaj od borača ima snažno djelovanje, možete ga piti samo tjedan dana.
Kad su u pitanju pripravci od ove biljke, osobito je popularno ulje od borača koje se upotrebljava za njegu kože. Ulje ima protuupalno djelovanje, čisti kožu, uklanja crvenilo karakteristično za problematičnu i osjetljivu kožu te potiče obnavljanje stanica. Ako odlučite kupiti ovo ulje, pazite da je ono hladno prešano i kvalitetno, a držati ga trebate na tamnom i hladnom mjestu.
S obzirom na to da se istraživanjima došlo do informacije da borač sadrži potencijalno štetne prilozidinske alkaloide, bilo bi dobro prije upotrebe zatražiti savjet od liječnika. Oni koji nikako ne smiju koristiti ovu biljku su trudnice, dojilje i osobe koje boluju od epilepsije.
Foto: NewWorldPics/Pixabay